Ambasadorica Švedske u BiH Helene Lagerlöf i nerezidentni ambasador Finske u BiH Kalle Kankaanpää objavili su zajedničku kolumnu povodom obilježavanja druge godišnjice zajedničke aplikacije zemalja za članstvo u NATO-u.
Nakon invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine geopolitička situacija u Evropi u potpunosti se promijenila, a države koje su decenijama gajile nezavisnost odlučile su se na članstvo u NATO-u.
Dvije godine kasnije, diplomatski predstavnici Finske i Švedske odlučili su se u zajedničkoj kolumni osvrnuti na ovaj proces, a njihov tekst prenosimo u cijelosti:
“Prije dvije godine Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u.
Kada smo 18. maja 2022. godine istovremeno podnijeli zvanične aplikacije za članstvo u NATO-u godine, izabrali smo da za sobom ostavimo naše dugo opredjeljenje za vojnu nesvrstanost. Finska je postala članica 4. aprila 2023. godine, a Švedska 7. marta 2024. godine.
Članstvo u NATO-u predstavljalo je najveću promjenu u vanjskoj politici Švedske i Finske od 1995. godine kada su obje zemlje pristupile Evropskoj uniji. U slučaju Švedske, politika vojne neutralnosti trajala je preko dvije stotine godina.
Za samo tri mjeseca, u proljeće 2022. godine, mišljenje javnosti se promijenilo i parlamentarna većina se izjasnila za članstvo u NATO-u. Zašto?
Zato što se desilo nešto nezamislivo. Rusija je počela nelegalnu, brutalnu i neopravdanu invaziju punog obima na demokratsku susjednu zemlju. Preko noći se sigurnosni poredak u Evropi promijenio iz temelja. Vojna nesvrstanost je postala politički neodrživa.
Vlade u Finskoj i Švedskoj radile su paralelno. Trebali smo se brzo prilagoditi novoj geopolitičkoj realnosti u kojoj smo se probudili. Ono što je potom uslijedilo bila je sveobuhvatna diskusija o sigurnosnoj politici u obje zemlje.
Prije stupanja u Savez, Finska i Švedska su blisko sarađivale sa NATO-om kroz program Partnerstvo za mir. Zahvaljujući brojnim vježbama i učešću u raznim NATO misijama i operacijama, razvili smo bliske odnose. Finske i švedske oružane snage već su bile kompatibilne s NATO standardima, što je iz vojne perspektive u značajnoj mjeri pomoglo tranziciju u punopravne članice.
I zbog toga NATO podržava Ukrajinu. Jer ako Rusija pobjedi u Ukrajini, neće se tamo zaustaviti. Nema kompromisa oko suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine niti bilo koje druge države u Evropi.
NATO saveznici rade na tome da pomognu da odbrambene i sigurnosne institucije Bosne i Hercegovine budu efikasnije, transparentnije i sposobnije. Poboljšana sigurnost pruža ekonomske mogućnosti, mir i sigurnost vode ka boljoj budućnosti.
Podrška NATO-a Bosni i Hercegovini, kao i drugim bliskim partnerima, kao što su Moldavija i Gruzija je geostrateška investicija u mir, demokratiju, sigurnost, stabilnost i prosperitet. Kao saveznice unutar NATO-a, Finska i Švedska su sigurnije, a kao savezničke zemlje one doprinose boljoj sigurnosti i stabilnosti sjeverne Evrope i čine Savez snažnijim”, stoji u tekstu.
Izvor: Klix.ba
